Posljednjih nekoliko sedmica priče o ruskoj invaziji na Ukrajinu postaju sve češća tema među ukrajinskim, ali i zapadnim zvaničnicima. S druge strane, dok Zapad tvrdi kako Rusija planira invaziju, Moskva oštro odbacuje optužbe te vojne aktivnosti opisuje kao “redovnu proceduru”.Međutim, ako se moglo pričati o redovnim vojnim aktivnostima prije nekoliko mjeseci, onda ta priča danas sigurno poprima znatno drugačiju konotaciju.
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je prije nekoliko sedmica javno objavila (ne)realne zahtjeve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne smije i ne može pregovarati.
“Status quo” koji je aktuelan između Istoka i Zapada u proteklom periodu, idealna je prilika za pokazivanje mišića što je, bar kada je riječ o Ukrajini, proces koji je sveprisutan u nutar i oko granica ove istočnoevropske države.
Uz priče o mogućoj ruskoj invaziji na Ukrajinu, svakodnevno se mogu vidjeti i satelitski snimci koji dokazuju gomilanje ruskih trupa na rusko-ukrajinskoj granici. Prema analizama brojnih svjetskih analitičara, Rusija je tokom prethodnih mjeseci imala oko 90.000 vojnika na rusko-ukrajinskoj granici.
Satelitski snimci ruskih trupa u blizini ukrajinske granice (Foto: EPA-EFE)
Ipak, zaoštravanjem odnosa, broj ruskih trupa na granicama se povećao te u ovom trenutku Rusija na ovom dijelu teritorije ima više od 100.000 vojnika.
Vojne vježbe ili…?
Pored trupa, tenkova i drugog naoružanja, Rusija je krajem decembra na ovaj dio teritorije počela premještati i zalihe municije, terenske bolnice i pripadnike službi sigurnosti za podršku što prema navodima zapadnih zvaničnika predstavlja jasan znak da je pitanje dana kada će se pokrenuti invazija, prvenstveno na istok Ukrajine i separatističke regije Donjeck i Lugansk.
“Imaju dovoljno vojnika na granicama i po kvantitetu i po kvalitetu za obavljanje niza aktivnosti. Broj vojnika je dovoljan za vojno zastrašivanje, racije, ali i ozbiljne napade“, rekao je jedan od visokih zvaničnika zapadnih obavještajnih službi, prenosi Financial Times.
U slučaju eventualne invazije, stručnjaci predviđaju kako se ona ne bi vršila samo iz smjera Rusije, već bi jednako intenzivni napadi mogli doći i s juga, tačnije područja Krima, te s područja Bjelorusije, gdje će u narednom periodu Rusija i Bjelorusija održati veliku vojnu vježbu pod nazivom “Saveznička odlučnost”.
Iako Rusi i Bjelorusi tvrde kako vježba ima odmbrambeni karakter, broj vojnika koji će učestvovati u ovoj vježbi te naoružanje koje Rusija šalje u Bjelorusiju jasno pokazuju kako će i ova vježba poslužiti kao svojevrsna “generalna proba” za mnogo veće ratne igre.
Vježba će se održati na pet poligona i četiri aerodroma, od čega se tri poligona nalaze u blizini Ukrajine. Od četiri aerodroma, dva aerodroma se također nalaze u blizini ukrajinskih granica, čime se stvara gotovo pa savršena podloga za izvršavanje brojnih vojnih i drugih aktivnosti koje će svakako podržati i bjeloruska vojska i njen predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji s Putinom dijeli slična razmišljanja kada je riječ o Ukrajini.
Vojna vježba “Saveznička odlučnost” održat će se na pet poligona u Bjelorusiji (Foto: Twitter)
Naravno, pored istočne i sjeverne strane, eventualna invazija Rusije na Ukrajinu gotovo pa sigurno obuhvata i područje Krima. Teritorija koja je od 2014. godine de facto postala ruska, od početka aneksije predstavlja dio na kojem se konstantno vrše vježbe Crnomorske flote, ali i drugih borbenih jedinica uključujući i tenkovske brigade.
Nedavno je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopćilo kako su do kraja decembra izvršene transformacije vojnih jedinica te je formiran treći zračno-jurišni puk. Također, završeni su radovi na formiranju jedinica bespilotnih letjelica i padobranskim pukovima.
Prizor s ruskih vojnih vježbi na Krimu (Foto: Ministarstvo odbrane Rusije)
I na ovom dijelu teritorije posljednjih nekoliko dana zabilježene su brojne vojne aktivnosti. Između ostalog na poligonu Angarski, posade tenkova T-72B3 u sastavu tenkovskih jedinica Južnog vojnog okruga Rusije počele su vježbe gađanja, ali i druge aktivnosti.
Kakav je odnos snaga između Ukrajine i Rusije?
Iako mnogi smatraju kako je pitanje vremena kada će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, zapadne zemlje, bar za sada pružaju podršku Ukrajini tako što šalju brojno naoružanje u Kijev.
Prije nekoliko dana Sjedinjene Američke Države ispunile su obećanje te su Ukrajini poslale značajnu vojnu pomoć (oko 90 tona), koja između ostalog sadrži municiju za ukrajinsku vojsku.
Sveukupno, Sjedinjene Američke Države su u 2021. godini osigurale 650 miliona dolara pomoći Ukrajini u vojnoj opremi i drugim sredstvima. Pored Ukrajine, države koje trenutno prednjače u slanju vojne pomoći Ukrajini jesu Litvanija, Latvija i Estonija.
Balitčke države su dobile odobrenje Sjedinjenih Američkih Država za slanje vojne opreme američke proizvodnje u Ukrajinu, što uključuje slanje protuoklopnih i protuavionskih raketa.
“Baltička” oprema stiže u Kijev (Foto: EPA-EFE)
Iako brojne države šalju vojnu pomoć Ukrajini, a Sjedinjene Američke Države najavljuju i slanje dodatnih 8.500 vojnika na istočne granice NATO saveza, NATO saveznici teško da bi se mogli direktno umiješati u eventualnu eskalaciju rusko-ukrajinskog sukoba.
U slučaju invazije, jasno je kako bi se u najvećoj mjeri sukob sveo upravo na ruske i separatističke vojnike na istoku Ukrajine s jedne, te zvanične vojne sile Ukrajine s druge strane.
Zbog toga, interesantno je uporediti trenutni odnos snaga između ukrajinske i ruske vojske. Iako je teško procjenjivati realnu snagu koju bi i jedna i druga strana imale u sukobu, podaci stranice Global Firepower za 2021. godinu pokazuju kako Rusija u ovom trenutku ima nešto više od milion aktivnih vojnika.
S druge strane, vojni zvaničnici Kijeva nekoliko puta su naglašavali kako Ukrajina ima oko 255.000 aktivnih vojnih lica, kao i 900.000 rezervista.
Naravno, osim aktivnih vojnika treba uzeti u obzir i broj paravojnih formacija koje djeluju unutar Rusije i Ukrajine, ali i unutar separatističkih teritorija na istoku Ukrajine.
Od 2014. godine na ovom dijelu Ukrajine mogli su se uočiti pripadnici ruske Wagner grupe , ali i ukrajinskog Desnog sektora, paravojne nacionalističke formacije koje mnogi opisuju kao krovnu organizaciju krajnje desnih grupa u ovoj državi.
Pored odnosa u kontekstu broja vojnika, statistika pokazuje kako Rusija u odnosu na Ukrajinu raspolaže i znatno većim brojem borbenih aviona, borbenih helikoptera, ali i oklopnih vozila te artiljerije.
U slučaju ruske invazije na Ukrajinu, teško je očekivati kako bi se apsolutno sve vojne snage koje se ubrajaju u dio statistike stavile na raspolaganje u ovom sukobu. Međutim, podaci koje je objavio Global Firepower jasno pokazuju kako Rusija, bar kada je riječ o vojnom potencijalu i sili, u odnosima s Ukrajinom, ali i Zapadom nastupa snažnim argumentima koji zabrinjavaju brojne zapadne zvaničnike.
Ruski vojni kamioni na putu za Bjelorusiju (Foto: EPA-EFE)
Uprkos činjenici da zapadni NATO saveznici na sve načine pokušavaju pomoći Ukrajini, veliku ulogu u svemu igra činjenica da Ukrajina nije članica NATO saveza i kao što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ranije naglasio, podrška NATO saveza Ukrajini pravno je znatno drugačije definirana u odnosu na pomoć NATO saveza državama koje predstavljaju dio ovog saveza.
Ratne igre oko Ukrajine ušle su vjerovatno u posljednje trenutke “produžetaka”. Dok Zapad potencira dijalog, Rusija ističe kako je dijalog moguć, ali u okviru sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio prije nekoliko sedmica. U slučaju eventualne eskalacije tenzija i pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, statistički podaci pokazuju kako je Rusija prema skoro svim vojnim parametrima mnogo jača od Ukrajine.
Član 5. NATO-a primjenjiv je samo za članice Saveza (Foto: NATO)
Međutim, totalna invazija na Ukrajinu, koja bi uključivala napad sa zapada Rusije, juga Bjelorusije i Krima, zahtijevala bi znatno veći broj vojnika pa i od 100.000 trupa, koliko sada Rusija ima na rusko-ukrajinskoj granici.
U slučaju “manje” invazije, o kojoj se također govori u međunarodnim krugovima, a koja bi uključivala “samo” zauzimanje istoka Ukrajine, tačnije separatističkih teritorija, broj od 100.000 vojnika i nije nešto što Kijev i zapadni saveznici mogu posmatrati ravnodušno.
IZVOR: KLIX
